Kamu Kamu voće sa najvišim sadržajem vitamina C

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Kamu-kamu je brazilsko voće, koje raste isključivo u poplavljenim područjima Amazona u Peruu, Brazilu, Kolumbiji i Venecueli, gde se plodovi i listovi ove voćke koriste u medicinske svrhe.

Iako je uobičajene visine oko 3 metra kamu kamu (pripada vrsti Myrciaria dubia) može dostići visinu i do 5 metara.  Kamu-kamu je vrsta superhrane, koja leči brojne bolesti, poput afti, herpesa, herpesa zostera i obične prehlade. Mnogi istraživači se slažu da je kamu kamu prirodni podizač energije i sjajan za zdravlje očiju i usne duplje.

Ovo egzotično voće do koga je teško doći sadrži 60 puta više vitamina C od narandže, a samo jedna kašičica praha napravljenog od ove voćke je dovoljna da zadovolji sve dnevne potrebe organizma za ovim vitaminom.

Kamu-kamu sadrži i aminokiseline valin i serin. Valin je od velike važnosti za centralni nervni sistem, kognitivne funkcije i pucanje mišića, dok serin potpomaže zdravu probavu.

Kamu-kamu sadrži i galsku i elaginsku kiselinu, za koje je poznato da imaju antivirusna i antigljivična svojstva, te deluju kao antioksidanti. Mnoga istraživanja su pokazala da elaginska kiselina ima antikancerogeni efekat, a veruje se i da pomaže dijabetičarima da pod kontrolom drže svoju bolest.

Kamu-kamu se teško pronalazi, pa je možete uzimati u prahu ili kapsulama, koje možete kupiti putem interneta ili u bolje snabdevenim apotekama. Kamu kamu se može jesti kao sveže voće, ali je izuzetno kiselo, tako da je češće u upotrebi prah ovog voća. Prah kamu kamu se može dodati u sokove, ovsenu kašu, ili koristiti za pripremu različitih zdravih šejkova, frapea. Po želji, može se zasladiti nekim zdravijim zaslađivačem (kokosov šećer, agave sirup).

Pre nego što počnete da konzumirate kamu-kamu, posavetujte se sa lekarom, budući da postoje neka saznanja da kamu-kamu može da utiče na rad lekova hemioterapije.

Izvor:menshealth.rs

Kamu Kamu voće sa najvišim sadržajem vitamina C

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović ocenio je danas da će, zbog velikih vrućina, rod voća u Srbiji ove godine biti manji pet do osam odsto u odnosu na 2023. godinu. Keserović je rekao da, ako Srbija u proseku proizvede oko 1,45 miliona tona voća, da će ove godine prinos biti između 1,22 i 1,25 miliona tona.

Voćari koji imaju borovnicu zadovoljni su ovogodišnjom prosečnom sezonom u pogledu prinosa, ali ne i trenutno cenom od 3,8 EUR po kilogramu.

Proizvođači borovnica i suvih šljiva u Srbiji zadovoljni su mogućnošću da to voće izvoze u Kinu bez carine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini sa tom zemljom.

Da vaši mališani unesu vitamine kroz zdravi sladoled od svežeg voća.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета