Srbija na samom kraju liste proizvođača organskih proizvoda u Evropi

Foto: Pixabay
I pored toga što se u našoj zemlji povećavaju površine pod organskim zasadima i što je Srbija među prvim zemljama uredila pitanje zakonodavnog okvira u vezi organske proizvodnje, još uvek smo na evropskom dnu što se te proizvodnje tiče.
Procenat učešća površina pod organskom proizvodnjom u Srbiji trenutno iznosi tek nešto više od 0,6 odsto ukupnih obradivih površina, što nas stavlja u red evropskih zemalja koje su u donjem delu tabele kada se govori o ovom statističkom podatku.
Ipak taj procenat raste svake godine, kada se gleda nominalno površine pod organskom proizvodnjom i ima stabilan rast od oko desetak odsto godišnje.
Prema poslednjim podacima resornog ministarstva, trenutno je u Srbiji na oko 24.000 hektara zastupljena ova proizvodnja.
Trend rasta je uočljiv, ali trebalo bi težiti što bržem rastu ove grane poljoprivrede, ukazuju iz Centra za organsku proizvodnju u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Prema podacima tog Centra, u Srbiji se najviše proizvodi organsko voće, pre svega bobičasto, odnosno maline, kupine, borovnice, a posle toga tu je proizvodnja žitarica.
Voće uzgajeno po ovom principu je zastupljeno najviše u centralnoj Srbiji, a žitarice, tradicionalno u Vojvodini.
Organska proizvodnja u Srbiji isključivo se oslanja na izvoz jer izvezemo više od 95 odsto onoga što proizvedemo u Srbiji, pogotovo voće.
Više od 85 odsto se izveze u zemlje EU, najviše Nemačku, Holandiju, Italiju i Francusku.
Prošle godine ostvaren je rekordan izvoz od 37 miliona evra, a procenjuje se da će zbog porasta cene hrane na globalnom tržitu ove godine taj rekord biti oboren, navode u PKS.
Postupak uključivanja proizvođača u organsku proizvodnju pokreće se prijavom koju proizvođač podnosi ovlašćenoj kontrolnoj organizaciji, zatim proizvođač i kontrolna organizacija zaključuju ugovor o vršenju kontrole i sertifikacije u organskoj proizvodnji.
Posle zaključivanja ugovora postaje organski proizvođač i započinje period konverzije. Sama konverzija traje maksimalno tri godine. Sve vreme proizvođač je obavezan da primenjuje metode organske proizvodnje i proizvodnju obavlja u skladu sa propisima o organskoj proizvodnji.
Sva sredstva koja se koriste pri proizvodnji i preradi moraju biti u skladu sa dozvoljenim za organsku proizvodnju i nalaze se u prilozima Pravilnika o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje.
To je ukratko procedura ulaska u organsku proizvodnju i tek posle toga će dati proizvod moći da nosi oznaku organski, navode u PKS.
Agroekonomski analitičar Milan Prostran ukazuje da proces prelaska na organsku poljprivredu u Srbiji ide dosta sporo i da uglavnom dominira biljna kao i proizvodnja voća i povrća, a manje je zastupljena u stočarstvu jer je to nešto složeniji proces.
– Srbija je među prvima uredila pitanje zakonodavnog okvira i imajući u vidu da smo siromašna zemlja taj proces ide jako sporo, ali pokušavamo u tome i javnost upoznamo kako druge zemlje to rade, poput Austrije, Italije. Ta proizvodnja je najbliža tradicionalnoj koju smo imali pre nekoliko decenija kada se nije mnogo znalo o pesticidima – navodi Prostran za BIZlife.
Dodaje da se u Srbiji može proizvesti dobar organski proizvod, ali da domaći proizvođači to ne razlikuju sasvim od drugih jer nedostaje edukacije na tom polju.
Podseća da je najveća površina pod organskom proizvodnjom u Beloj Crkvi, i to na više od 2.000 hektara, a nedavno je proizvođač iz Slovenije najavio je takvu proizvodnju i na duplo većoj površini.
Prostran kaže da bi bilo dobro više da radimo na domaćoj potrošnji, koja nije previše prisutna kod nas, ali da treba imati u vidu da organska poljoprivreda može samo mali procenat toga da zadovolji.
Agroinfo.rs/agrotv.net
Komentari
What do you expect this time can you buy priligy online
Everyone s body reacts different cialis coupons 00378 5222 Omeprazole Mylan Pharmaceuticals Inc
buy cialis pro MAXIPIME Admixture Incompatibility
Has ways to reduce anxiety e gratuit levitra
Ostavi komentar
Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.
Повезане вести
Jutarnji mrazevi koji su proteklih dana pogodili neke delove Srbije, naneli su veliku štetu voćarima.
Cene poljoprivrednog zemljišta u Srbiji dostižu nivoe Evropske unije, s najskupljim hektarima u Sremu. Stranci ne mogu biti vlasnici, dok investitori i ratari sve više ulažu u plodne oranice.
U Srbiji je tokom 2024. godine navodnjavano 48.668 hektara poljoprivrednih površina, što je za 2,3 odsto više nego u prethodnoj godini.
Podsticaji se odnose na biljnu proizvodnju, gajenje kvalitetnih priplodnih mlečnih krava, tovnih krava i bikova, junadi, ovaca, ovnova, koza i jarčeva, roditeljskih ćurki i kokošaka, priplodnih matica šarana, pastrmke i drugo.
Blokada Ibarske magistrale u Mrčajevcima u kojoj učestvuju poljoprivrednici, članovi udruženja "Šajkača" i Udruženje proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja je počela u podne
Poljoprivrednici su u 2024. godini zabeležili smanjene proizvodne rezultate. Teška ekonomska godina uslovljena je pre svega lošim meteorološkim uslovima koji nisu išli na ruku proizvođačima. Najtoplije leto uticalo je na rod gotovo svih ratarskih kultura, ali i na proizvodnju voća.
Речник Народних Израза за Људске Особине и Карактере
Реч/Појам - Позната је чињеница да ће читалац бити спутан правим читљивим текстом на страници када гледа њен распоред. Поента коришћења чињеница да ће читалац бити спутан правим читљивим.
Речник израза за људске особине и карактере
Пратите наш портал
Временска прогноза
Курсна листа
Анкета