Stagnira izvoz pšenice, očekuje se pad cene žita

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Na novosadskoj Produktnoj berzi protekle nedelje kukuruz je zabeležio blagi pad cene, dok sojom i pšenicom nije trgovano. Prema njihovom izveštaju, cene đubriva su bile u padu.

Zdravko Šajatović iz udruženja „Žitounija” očekuje da će cena žita sada biti u padu jer ponuda raste pred prolećnu setvu, kada je proizvođačima potreban novac.

Ponuda uree bila je veća što je uticalo na pojeftinjenje. Kukuruz je bio najtraženiji primarni poljoprivredni proizvod u proteklom periodu.

Na strani potražnje najviše interesovanja su pokazali izvoznici i trgovci, dok interes domaćih prerađivača nije bio naglašen za kupovinom ove žitarice. Ponderisana cena u ovom periodu bila je 26,89 dinara, po kilogramu što pokazuje da je u odnosu na prethodni period kukuruz pojeftinio za 0,42 odsto.

Sojinim zrnom, posle dužeg vremena, nije trgovano na Produktnoj berzi, ali stručnjaci navode da ova uljarica ima stabilan cenovni nivo u odnosu na prethodni period.

– Na tržištu pšenice i dalje je bez bitnijih promena. Primetna je veća ponuda u odnosu na tražnju, usled smanjenog interesovanja izvoznika i domaćih prerađivača za kupovinom ove žitarice – piše u izveštaju uz konstataciju da izvoznici već dugo ne mogu da se uklope u domaće cene, što jeste razlog odsustva tražnje.

Istovremeno, kupci iz regiona takođe odlažu kupovine novih količina. Ponude žita kretale su se u intervalu od 30,5 do 31 dinar, po kilogramu, a iz Produktne berze upozoravaju da ovakva situacija na domaćem tržištu ukazuje na mogući pad cene.

Naglašavaju da je na berzi protekle nedelje bio primetan neuobičajeno slab promet, a razlozi su više neradnih dana usled praznika, kao i smanjena aktivnosti robno-berzanskih učesnika na domaćem tržištu.

U ovom periodu, prošle godine, prve projekcije za svetsku ponudu i tražnju pšenice u protekloj ekonomskoj godini predviđale su natprosečan nivo trgovine na tržištu žitarica. Da li su domaći proizvođači žita izvukli korist iz ovakve situacije i šta govore nove prilike, odnosno stagnacija prodaje žita. Poznato je da je prošlogodišnji rod moguće prodavati do aprila, najduže do maja, a posle toga teško. Prema podacima udruženja „Žitounija” od jula 2021. do sada izvezeno je oko 670.000 tona pšenice novog roda.

– Sada imamo zatišje, ali je ponuda generalno veća od tražnje, prometa nema. Izvoz za Konstancu trenutno stoji i u januaru i u februaru, jer je domaća cena visoka i izvoznici se ne uklapaju i ne kupuju – kaže Zdravko Šajatović iz udruženja „Žitounija” i dodaje:

– Jedino nas spasava izvoz u Italiju. Oni su kupili do sada više od 200.000 tona, oko 260.000 tona otišlo je za Konstancu a ostalo smo prodali na tržištima u regionu.

Šajatović očekuje da će cene pšenice sada biti u padu jer je tražnja smanjena.

– Istovremeno, imaćemo i veću ponudu. Kako se približava prolećna setva primarnim proizvođačima treba novca. Na kom nivou će se cena zadržati teško je prognozirati jer na to utiče međunarodna situacija. Posebno opterećuju politička dešavanja u Ukrajini i Rusiji koje su veliki proizvođači pšenice – naglašava Šajatović.

Dodaje da proizvođači do sada nisu hteli da snižavaju cene žita.

– Država je intervenisala i kod brašna i kod pekara, dok su proizvođači pšenice imali slobodnu cenu. Poslednja je bila 31,5 dinara, bez PDV-a i to je očigledno gornja granica. Mada je teško prognozirati očigledno da je cena tu „stala” i da sledi pojeftinjenje, ali to niko ne voli – napominje Šajatović.

Kao primer neizvesnosti u prodaji berzanske robe on navodi situaciju sa sojom koja je u jednom trenutku dostigla cenu i od 81 dinar i tada je mnogi nisu prodali očekujući povećanje.

– Sada je soja 74 dinara i ne znaju šta će. Kod berzanske robe je tako ili dobiješ ili izgubiš, stvar procene – kaže Šajatović.

Agroinfo.rs/agrotv.net

Stagnira izvoz pšenice, očekuje se pad cene žita

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Posle gotovo dve nedelje na ulici i bezuspešnih pregovora s ministrom, od utorka, 24. februara, poljoprivrednici radikalizuju blokade

Cilj sastanka je otvoren i konstruktivan razgovor o aktuelnoj situaciji u poljoprivredi, razmatranje zahteva i traženje održivih rešenja u interesu domaćih proizvođača i stabilnosti tržišta

I pored spekulacija da će prag biti smanjen država će nastaviti, kao i do sada, da iz budžeta subvencioniše poljoprivrednu proizvodnju na do sto hektara površina zemljišta po gazdinstvu.

Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za četvrti kvartal 2025. otvoren je do 19. februara, a zahtevi se podnose preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

Blokada će trajati dva sata, a mlekari imaju za Vladu Srbije nekoliko zahteva

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku, tako da će poljoprivrednici koji budu više ulagali u proizvodnju dobijati i više podsticaja od države, kao i da će ove godine država prvi put tražiti pravdanje podsticaja računima.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета