Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Stočarima je ponuđena državna razmena teladi za kukuruz. Ali, u jednom momentu, nastupio je zastoj u razmeni, pa su pojedini stočari svoje životinje prodavali klanicama, po znatno nižoj ceni.

Državne robne rezerve, posle dužeg perioda, preuzele su 800 grla junadi, od 3.500 planiranih, u zamenu za merkantilni kukuruz. Cena na tržištu junadi porasla je sa nekih 1,8 na oko 2,1 evra po kilogramu žive mere. Mnogi stočari ovim su zadovoljni, jer im je država računala kilogram oko 2,2 evra, a klanice bi im platile oko 1,9 evra po kilogramu, pišu Novosti.

Izvoz domaće junadi stao je odavno, naročito planirane količine za Tursku, tačnije 5.000 tona junetine. Zbog toga, stočarima je ponuđena državna razmena teladi za kukuruz. Kako je u jednom momentu, nastupio zastoj u razmeni, pojedini stočari svoje životinje prodavali su klanicama, po znatno nižoj ceni. Tako da su proizvođači izračunali da su u gubitku i do 300 evra po grlu stoke, zbog lošeg otkupa.

Pandemija je mnoge akcije nadležnih institucija stopirala, pa tako i razmenu merkantilnog kukuruza za živu junad.

Poljoprivrednici, kao i u većini slučajevu moraju da čekaju, ali poljoprivreda ne čeka nikog.

Ipak, umesto na setvu, stočari novac trošili su na hranu za životinje. To je i razlog, zašto su se mnogi odlučili da svoju stoku prodaju klanicama, jer sa dužim zadržavanjem stoke u štali, rastu i njeni troškovi održavanja - hranidbe.

Pošto proizvođači nisu bili zadovoljni zbog obustavljanja izvoza junetine za Tursku od početka prošle godine, Republička direkcija za robne rezerve raspisala je javni poziv za prikupljanje zahteva za razmenu 17.000 tona merkantilnog kukuruza za tovnu junad. Još uvek nije poznato kada će to meso zaista i stići do Turske.

Izvor: agroklub.rs

Loš otkup,stočari u problemu

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Srpska IT kompanija Coming nedavno je nagrađena na 30. Međunarodnom sajmu poljoprivrede Agrotech u Kjelceu u Poljskoj, gde je predstavila robota za rad u poljoprivredi.

Udeo bruto dodate vrednosti (BDV) poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi pokazuje studija „Strukturne promene u poljoprivredi i njihov uticaj na ekonomski rast u Srbiji““ koju je objavio Republički zavod za statistiku na osnovu popisa poljoprivrede iz 2023. godine.

Jutarnji mrazevi koji su proteklih dana pogodili neke delove Srbije, naneli su veliku štetu voćarima.

Stočni fond je u opadanju, pogotovo od 2022. godine a agrarni budžet je nikad veći

U Srbiji je tokom 2024. godine navodnjavano 48.668 hektara poljoprivrednih površina, što je za 2,3 odsto više nego u prethodnoj godini.

Podsticaji se odnose na biljnu proizvodnju, gajenje kvalitetnih priplodnih mlečnih krava, tovnih krava i bikova, junadi, ovaca, ovnova, koza i jarčeva, roditeljskih ćurki i kokošaka, priplodnih matica šarana, pastrmke i drugo.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета