Statistika pokazuje da je, globalno, čak 52% poljoprivrednog zemljišta već degradirano. Količina biomase u zemljištu opala je za otprilike 80% u poslednjih 50 godina, a da bi neko zemljište bilo pogodno za poljoprivredu, ono mora da ima najmanje od 3% do 6% organskog sadržaja. Međutim, u mnogim delovima sveta, tog sadržaja je znatno ispod 1%, što je alarmantno.

Kako bi ukazali na ovaj ekološki problem, ISSA fondacija je formirala globalni pokret "Spasimo zemljište", s ciljem da se okupe ljudi širom sveta, kako bi se zauzeli za zdravlje zemljišta i podržali lidere svih nacija u utvrđivanju nacionalne politike i akcije za povećanje organskog sadržaja u obradivom zemljištu. Pokret "Spasimo zemljište" predstavlja težnju da se podigne svest ljudi i usadi osećaj uključenosti, tako da se ljudska aktivnost usmeri ka odgovornom ponašanju.
 
- U Srbiji se u novembru prošle godine ovoj globalnoj kampanji posvetio jedan broj volontera, koji uviđaju koliko je situacija alarmantna - kaže za Dnevnik Tijana Zubić, jedan od volontera.

- Na globalnom nivou se organizacija zove "Svesna planeta - spasimo zemljište". Shvatili smo da ljudi nisu svesni bitnosti tog problema, a ekološki on mora da se rešava najhitnije, da ne bismo imali katastrofalne posledice. Činjenica je da do skoro nije bilo prepoznato koliko je zemljište ugroženo. Tek nakon 2015, kada su tu godinu Ujedinjene nacije proglasile godinom zemljišta, pokreću se velike kampanje koje ukazuju koliko je važno povećati organski sadržaj u zemljištu.
 
Kako objašnjava Milisava Petković, jedna od volonterki, ova situacija sa zemljištem nije tako očigledna kao sa zagađenjem vazduha i vode, a čak i na velikim međunarodnim ekološkim skupovima zeljište je retko bilo tema o kojoj se govorilo.
 
Glavni kriterijum koji govori o kvalitetu zemljišta jeste organski sadržaj, odnosno, da bi zemljište bilo zdravo i plodno, taj sadržaj mora da bude minimalno 3-6%.Tim organskim sadržajem se hrane mikroorganizmi, koji onda pomažu biljkama da izvlače nutrijente iz tla, što direkto utiče na prinose i hranljivost, odnosno na kvalitet prinosa. A time i na kvalitet hrane koja se proizvodi.

- Zemljište je najveći kapital na planeti i najkompleksniji, a o njemu se malo zna. Vidimo da rapidno opada kvalitet posebno poljoprivrednog zemljišta, što ima tri vrste posledica, opadaju prinosi, opada kvalitet hrane koja se uzgaja, a smanjen je i kapacitet zadržavanja vode u zemljištu, što dovodi do suša i poplava. Tu je i opadanje biodiverziteta i izumiranje vrsta koje žive u zemljištu. Obnova organskog sadržaja u zemljištu utiče i na klimatske faktore, jer zemljište je, posle okeana, najveći upijač ugljen–dioksida iz atmosfere, čak veći nego šume. A kada je tlo degradirano, to nije dobro, jer ispušta ugljen-dioksida i to utiče na klimatske promene - kaže Milisava Petković.
 
Volonteri pokreta "Svesna planeta - spasimo zemljište" razgovarali su sa stručnjacima Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu i dobili povtrdu da se zemljište nedovoljno štiti, da je nedovoljan procenat šuma i zelenila, da se obradivo zemljište dugo koristi bez upotrebe organskog đubriva i da se i dalje često spaljuju biljni ostaci na njivama, čime se zemljištu ustvari uskraćuje ono čime se hrani, prenosi Agroservis.

- Naša uloga je da povežemo sve aktere koji mogu nešto učiniti, odnosno da kroz aktivizam i povezivanje naučne zajednice i uz podršku medija predočimo javnosti ovu problematiku, potpisali smo memorandum o razumevanju sa Ministarstvom poljoprivrede, koje nas podržava, razgovarali smo o zemljištu u emisiji "Znanje imanje" i plan je da kroz saradnju sa naučnim istitucijama i uz podršku poznatih ličnosti, ukazujemo na ovaj problem. Bili smo aktivni i na Egzit festivalu i mnogi su odlično reagovali na našu kampanju. Krajnji cilj je da se 3,5 milijarde ljudi širom planete okupe oko ove ideje, jer to predstavlja 60% biračkog tela, koje može podstaći svoje političke predstavnike u donošenju odluka kako spasiti zemljište od degradacije. Ujedinjene nacije su sprovele istraživanje i ističu da će do 2050. godine preko 90% obradivog zemljišta biti ispod granice iskoristivosti, što je izuzetno ozbiljno, budući da je zemljište vrlo teško obnovljiv resurs - naglašava Tijana Zubić.

Ublazimo pretnju moguce Globalne gladi! Čak 52% poljoprivrednog zemljista zemljišta u svetu degradirano