Za poslednjih 15 godina voće u Srbiji najskuplje

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović izjavio je da je voće u Srbiji ove godine, osim višanja, najskuplje za poslednjih 15 godina, a razlog je što je promrzlo u skoro svim evropskim zemljama, najviše u Istočnoj Evropi

On je za Betu rekao da je na povećanje cena voća delimično uticala i pandemija virusa COVID-19 jer je zbog sadržaja vitamina koji se preporučuju u borbi protiv te infekcije porasla i tražnja.

“U Srbiji su kajsije izmrzle na 85 odsto površina, ostale su samo u brdskim predelima gde je bilo manje mraza i zato koštaju od 150 do 200 dinara”, rekao je Keserović.

Dodao je da se to voće prošle godine prodavalo po ceni od 45 do 60 dinara po kilogramu a da je lošijeg kvaliteta za proizvodnju rakije koštalo 35 dinara, a ove godine je 60 dinara.

Visoku cenu, prema njegovim rečima imaju i jabuke koje se izvoze po 0,73 evra po kilogramu ili za oko 85 dinara.

Proizvodjači jagoda su ovog proleća zaradjivali do 25.000 evra po hektaru, zavisno od visine prinosa.

Najskuplja je, kako je rekao, borovnica, kilogram na domaćem tržištu košta od tri do četiri evra, a izvozi se po prosečnoj ceni od 5,5 do šest evra.

“Ove godine se pokazalo da se ulaganja u savremene tehnologije u uzgoju voća isplate jer povećavaju prinose koji proizvodjačima donose zaradu i popravljaju životni standard”, rekao je Keserović.

Izvor:agronews.rs

Za poslednjih 15 godina voće u Srbiji najskuplje

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Masovno uginuće pčela u Srbiji pretvara se u pravu ekonomsku katastrofu - šteta bi mogla da premaši čak 100 miliona evra, procenjuju stručnjaci iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Najhladnija destinacija je Besna Kobila sa 13 stepeni ispod nule, dok je na Kukavici temperatura vazduha pala na minus 11 stepeni, koliko je bila i na Kopaoniku.

Vrednost tržišta cveža i urkasnog bilja u Srbiji je oko 43 miliona evra i raste godišnjom stopom od oko 20 odsto a uvozimo 86% te vrednosti

Stočni fond je u opadanju, pogotovo od 2022. godine a agrarni budžet je nikad veći

Cene poljoprivrednog zemljišta u Srbiji dostižu nivoe Evropske unije, s najskupljim hektarima u Sremu. Stranci ne mogu biti vlasnici, dok investitori i ratari sve više ulažu u plodne oranice.

  • Најновије
  • Најчитаније

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета