Jedini azil za konje u regionu! Životinje koje su izbegle klanicu imaju svoj raj u Srbiji!

Foto:pixabay

Foto:pixabay

Ovo je priča o azilu za konje, jedinstvenom mestu u Srbiji koji životinjama daruje bolji život. Razgovarali smo sa Željkom Iličićem, vlasnikom azila za konje Staro brdo u Lapovu.

Na Međunarodni dan životinja koji smo obeležili kroz nekoliko tekstova 4. oktobra želeli smo da posetimo i azil kako bismo pomogli i podelili njihovu priču. Prvo nam je na pamet pao azil za pse. Verovatno jer se o njima najglasnije priča, najviše im se donira, a psi su životinje koje svi vole.
U potrazi za azilom za pse koji bi nas ugostio, naišli smo na jedan potpuno drugačiji azil – prvi takve vrste u Srbiji, ali i regionu. U pitanju je azil za konje Staro brdo u Lapovu u blizini Kragujevca. Kako kažu na sajtu – "to je mesto za sve ljubitelje prirode, konja, lukova, traganja i primitivnih veština". Na prvi poziv, ljubazni vlasnik ovog jedinstvenog azila, Željko Iličić pristao je da razgovara . Ističe kako voli da priča o azilu za konje jer se o ovim životinjama, o kojima u Lapovu brinu on i njegova supruga, retko priča.

"Azil za konje Staro brdo osnovan je u avgustu 2015. kao prvi i jedini azil za konje u Srbiji i regionu, a od strane Udruženja Staro brdo. Osnivanje azila je nastalo iz potrebe, jer zlostavljani konji u Srbiji nisu imali ni glas ni mesto za spas. Do dana današnjeg azil Staro brdo je ostao jedini azil za konje u Srbiji, sa oko 80 do sada spašenih konja i magaraca", počinje priču za EUpravo zato Željko Iličić, vlasnik i osnivač.
Kako kaže, konji i magarci dolazili su u azil iz raznih loših situacija. Bilo je tu zanemarivanja, loših uslova a među njima je bilo i onih koji su višak i kojima je klanica bila sledeći korak. Međutim, nije sve tako crno, jer je bilo i onih situacija kada u azilu završe kao voljeni konji o kojima prethodni vlasnici više nisu mogli da brinu.
Ima i prasaca, magaraca, ali i brojnih drugih životinja
A nisu ni jedine životinje na ovom nesvakidašnjem mestu.
"U azilu je spas pronašlo i sedam prasaca, bačenih na deponiju sa svega par dana, prepuštenih gladnim psima i hladnoći, a koji danas imaju šest godina i po oko 400 kilograma, mazni i divni. Njih su pronašli i u azilu zbrinuli volonteri engleske organizacije za zaštitu životinja Serbian"s Forgotten Paws", priča nam sagovornik.

Pored konja, magaraca i prasaca, u azilu se još nalazi i jedan vodeni bivo, šest petlova, osam pasa i šesnaest mačaka.
Najnoviji stanar azila im je, kako Željko kaže, divna Božica - mini šetlandski poni.

"U azil je došla sa deformisanom zadnjom nogom zbog koje otežano hoda, izgladnela i slaba, odbačena od svog krda, zbog čega je i hranu počela da čuva u obrazima, kao hrčak. Danas je ona prava mala maskota azila koja se ne stidi da prilazi gostima u potrazi za šargarepama i jabukama", ponosno ističe Željko.
Iako je ovo mesto gde životinje koje dođu krenu da žive novi i lepši život, vlasnici mesta se često suočavaju sa izazovima. Jedan od glavnih im je, očekivano, finansijske prirode.

"Da li će biti dovoljno za hranu, veterinara, orezivača, terapije, popravke i sve ostale redovne i vanredne troškove... Kako azil zavisi isključivo od donacija ljudi dobre volje, uvek je neizvesno da li će iz meseca u mesec biti dovoljno za osnovne potrebe. Srećom uspevamo da obezbedimo za najosnovnije i hvala beskrajno svima koji to čine mogućim".
Kako možete da donirate?Ako ste razmišljali o tome da pomognete ovom azilu, na sajtu postoji detaljna procedura kako da to uradite.

"Vaša podrška omogućava rad jedinog azila za konje u Srbiji. Saznajte na koje sve načine možete da pomognete", ističu. Detalje možete pronaći na ovom linku.

Osim toga, fali im i zaposlenih.
"Sa samo dvoje stalno aktivnih ljudi u azilu, sve se odvija mnogo usporenije i uz mnogo energije koja je neophodna za funkcionisanje azila i brigu o više od 50 spašnih životinja", kaže Željko.
100 dinara im pravi razliku

Dobra stvar je što svi zainteresovani imaju priliku da pomognu azilu. Osim što možete doći i pomoći im na neki način svojim prisustvom, postoje i načini donacije.

"Svaki vid podrške znači - od finansijske pomoći koja nikada nije premala i gde i 100 dinara čini razliku između imati i nemati, pa preko pomoći u robi (hrana za životinje, oprema, donacije predmeta za aukcije (Facebook stranica azila za aukcije)), građa…), do pomoći u radu - fizičke ili intelektualne, ili makar na taj način što će neko podeliti objavu azila sa svojim prijatlejima. Sve je pomoć i sve znači", iskren je naš sagovornil.
Međutim, azil za konje Staro brdo ne može da spasi sve konje u Srbiji, i zato Željko ističe koliko je Srbiji potreban makar još jedno ovakvo mesto.

"Najidealnije od svega bi bilo da se u Srbiji otvori još azila za konje, da država takođe otvori azile ili prihvatne centre za konje u problemu, jer su potrebe mnogo, mnogo veće nego što azil za konje Staro brdo može da postigne. U planu nam je da kroz ekonomske podsticaje ili investicije obezbedimo smeštaj na Starom brdu i da na taj način doprinesemo samoodrživosti azila u budućnosti", zaključuje sagovornik.

 

Agroinfo.rs/M01S

Jedini azil za konje u regionu! Životinje koje su izbegle klanicu imaju svoj raj u Srbiji!

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Konjarstvo je danas vrlo popularno i za razliku od davnih vremena kada je konje imala svaka siromašna porodica, danas su ove životinje stvar prestiža. Osim toga, ovaj biznis je vrlo isplativ.

Prva klonirana životinja na svetu, stvorena iz ćelije odrasle ovce, rođena je u Edinburgu 5. jula 1996. Čuvena ovca pod imenom Doli je rezultat tima naučnika sa Instituta Rozlin u Škotskoj koji su prokrčili put istraživačima u kloniranju drugih sisara. Nakon nje, uspešno su klonirane i druge životinjske vrste. U nastavku teksta saznajte i koje.

Znojenje je važan deo složenog sistema za hlađenje koji pomaže konju da održava normalnu telesnu temperaturu. To je obično pokazatelj da je vaš konj zdrav; i ako prekomerno znojenje može biti znak nekog osnovnog stanja

Ove prelepe životinje imaju neke svoje specifičnosti, koje sigurno niste znali, zato ih pročitajte u nastavku našeg teksta.

Konji i njihov životni vek varira u zavisnosti od brige, okoline i vrste rase. Žивотни век домаћих коња и понија се повећао, у распону од 25 до 32 године zahvaljujući napretku veterine.

Poznato je da su se, naročito u ranijem periodu, konji koristili uglavnom za zapregu i rad na njivi, a danas su sve popularniji kada je u pitanju rekreacija i relaksacija ljudi. Područije terapije i aktivnosti pomoću konja čine fizikalani, defektološki, logopedski, socijalno pedagoški tretman, psiho terapija i radna terapija.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета