Selo Srpska Sorbona sa 39 doktora nauka i 37 reprezentativaca

Foto: Wikipedia.org

Foto: Wikipedia.org

Po broju doktora nauka i državnih reprezentativaca selo Gajdobra u Opštini Bačka Palanka jedinstveni je fenomen na prostorima bivše Jugoslavije.

Selo sa oko 2.600 stanovnika nema srednju školu, a ipak ih zovu Srpska Sorbona. Iz njega potiče 39 doktora nauka, od čega su 19 univerzitetski profesori. Selo je dalo tri akademika i svetski priznatog aforističara. Dres sa državnim grbom nosilo je čak 37 žitelja Gajdobre. 

U Gajdobri postoji nešto što je onaj starogrčki agon. Stalna potreba za nadmetanjem, za postizanje više ciljeva, za takmičenjem, za uzdizanjem, za uzrastanjem u svojim oblastima“, navodi prof. dr Jovo Radoš, bivši predsednik Karate saveza Jugoslavije. Tačno znaju ime svakog doktora nauka ili sportiste, pa čak i onih čiji su roditelji odavde.

„Ogroman je broj, preko osamnaest repreznentativaca u rukometu. Što se tiče košarke, tu su najpoznatiji igrači Mirko Milićević, Nemanja Bjelica, Vladimir Lučić“, ističe Stojan Dangubić.

Decenijama postižu poene za Srbiju, a tek ove godine dobiće prvu sportsku halu.

„Da se posvetimo tome da otvorimo neku školu rukometa, da dovedemo sadašnje i bivše reprezentativce da malo rade sa decom“, kaže Rajko Prodanović, bivši reprezentativac Srbije u rukometu.

U Gajdobri ima nekoliko fabrika koje zapošljavaju oko 1.200 ljudi. Najveća proizvodi 70 miliona čarapa godišnje i sve izvozi. Stopa nezaposlenosti je na minimumu.

„Ne radi samo onaj ko neće. I uvozimo radnu snagu, tako da ogroman broj radnika dolazi iz okolnih mesta“, napominje Stojan Dangubić.

U Gajdobri se još pripoveda o starom zavičaju a obraz svakog doma pažljivo se čuva. „Potomstvo pamti svoje pretke, jer gde nema te veze potomstva i predaka, onda sve propada“, ističe Jovo Radoš.

Nema značajnije stvari za stanovnike Gajdobre, nego da se pohvale da u tom selu „majka i dalje rađa sokolove“.

Izvor:rts.rs

Selo Srpska Sorbona sa 39 doktora nauka i 37 reprezentativaca

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Šljiva je u Srbiji oduvek bila više od voća – ona je simbol istorije, običaja i verovanja. O njoj su pevane pesme, ispod njenih grana su polagane zakletve, njenom rakijom su se lečili bolesni, nazdravljalo u radosti i oplakivala smrt.

Masovno uginuće pčela u Srbiji pretvara se u pravu ekonomsku katastrofu - šteta bi mogla da premaši čak 100 miliona evra, procenjuju stručnjaci iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Doprinos sektora poljoprivrede i agroindustrije rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2001. do 2023. godine je minimalan, pokazuju podaci RZS-a.

Vrednost tržišta cveža i urkasnog bilja u Srbiji je oko 43 miliona evra i raste godišnjom stopom od oko 20 odsto a uvozimo 86% te vrednosti

Stočni fond je u opadanju, pogotovo od 2022. godine a agrarni budžet je nikad veći

Cene poljoprivrednog zemljišta u Srbiji dostižu nivoe Evropske unije, s najskupljim hektarima u Sremu. Stranci ne mogu biti vlasnici, dok investitori i ratari sve više ulažu u plodne oranice.

  • Најновије
  • Најчитаније

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета