Najbolja preventiva protiv krompirovog moljca je brzo vađenje i skladištenje ploda

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Na području Srbije se u zavisnosti od lokaliteta, sortimenta, vremena sadnje i uslova koji su do sada vladali u proizvodnji, usevi krompira nalaze u različitim fazama razvoja - od punog cvetanja do početka žućenja cime.

Krompirov moljac (lat. Phthorimaea operculella ) je štetočina koja preti našim poljima zasejanim krompirom, a veoma teško ga je iskoreniti.

Iz Prognozno -izveštajne službe zaštite bilja (PIS) upozoravaju da je u protekle tri nedelje na automatskim meteorološkim stanicama postavljenim u useve zabeležen veliki broj tropskih dana (u pojedinim regionima zabeleženo je i do 19 dana sa maksimalnom temperaturom preko 30°C), što je uz deficit padavina izuzetno pogodovalo razvoju krompirovog moljca (Phthorimaea operculella).

Na feromonskim klopkama se registruju povećani ulovi odraslih jedinki ove štetočine, naročito u regionima Leskovca, Čačka, Vranja, Niša, Prokuplja, Jagodine, Šapca, Kraljeva, Kruševca, Novog Pazara, Zaječara, Užica, Požarevca i Novog Sada. U ostalim regionima očekuje se podizanje populacije ove štetočine u narednom periodu.

Trenutno se nalazimo na maksimumu leta leptira druge generacije krompirovog moljca, a imajući u vidu najavu izrazito visokih temperatura, već tokom sledeće nedelje se očekuje povećanje brojnosti odraslih jedinki na feromonskim klopkama, usled preklapanja leta leptira druge i treće generacije.

Kako se i za naredni period prognozira izuzetno suvo i toplo vreme koje će pogodovati kako daljem razvoju moljca tako i brzom propadanju cime, ulazimo u rizičan period za zaštitu krompira od ove štetočine.

Mere kontrole krompirovog moljca treba prilagoditi stanju useva na parceli i vremenu vađenja krompira, te se predlaže obavezan obilazak useva i utvđivanje stanja biljaka na parceli.

Kod ranog sortimenta gde je vađenje u toku ili se uskoro očekuje i gde je propala cima, preporučuju se sledeće mere:

Krompir treba vaditi u što kraćem roku. Nikako ne treba ostavljati krompir na parceli izložen napadu moljca;
Nakon vađenja, krompir treba čuvati u skladištima u kojima je kontrolisana temperatura (ispod 10°C);
Skladišta krompira treba na svim otvorima da budu obezbeđena gustim mrežama kako bi se sprečio ulazak odraslih jedinki i dalji razvoj moljca.
Kod kasnog sortimenta i kod useva koji se neće vaditi u skorije vreme, preporučuju se sledeće mere:

Održavanje kompaktnosti zemljišta navodnjavanjem kako bi se sprečilo stvaranje pukotina i prodor ženki moljca do krtola;
Sprovođenje hemijskih mera zaštite, primenom insekticida: Cipkord 20 EC, Ciprazor 20 EC, Crna mamba (cipermetrin) u količini 0,3 l/ha (karenca 14 dana).

Agroinfo.rs/agrosmart.net

Najbolja preventiva protiv krompirovog moljca je brzo vađenje i skladištenje ploda

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Poziv mlekara i stočara nadležnim državnih organima na razgovor, zbog, kako su naveli, „neodrživog stanja u poljoprivredi“ za sada je okončan porukom da “Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ostaje otvoreno za saradnju i dijalog sa poljoprivrednim udruženjima“, ali da će udruženja morati da „pokažu svoju reprezentativnost na transparentan način“, ne navodeći na šta su tačno mislili

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pojačalo je tokom maja nadzor i kontrolu prometa hrane životinjskog porekla.

Uprava za agrarna plaćanja pri Ministarstvu poljoprivrede raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture a zainteresovane lokalne samouoprave

Vlada Republike Srbije opredelila je u 2025. godini ukupno 135 miliona dinara za podsticaje u okviru Programa podrške razvoju preduzetništva, od čega je 50 miliona dinara namenjeno konkretno za podršku ženama na selu.

Srpska IT kompanija Coming nedavno je nagrađena na 30. Međunarodnom sajmu poljoprivrede Agrotech u Kjelceu u Poljskoj, gde je predstavila robota za rad u poljoprivredi.

Udeo bruto dodate vrednosti (BDV) poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi pokazuje studija „Strukturne promene u poljoprivredi i njihov uticaj na ekonomski rast u Srbiji““ koju je objavio Republički zavod za statistiku na osnovu popisa poljoprivrede iz 2023. godine.

  • Најновије
  • Најчитаније

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета