SVE MANJE SEZONACA U POLJOPRIVREDI PRISTAJE DA RADE "NA CRNO"

Foto:pixabay.free

Foto:pixabay.free

Od uvođenja elektronskog sistema i početka primene zakona u januaru 2019. godne, broj legalno angažovanih sezonskih radnika povećan je više od 20 puta

Sve više sezonskih radnika u poljoprivredi posao obavlja legalno zbog mogućnosti koje nudi Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima.

Poljoprivredna sezona je uveliko u toku, a radnicima, koji su do 2019. godine u većini slučajeva radili "na crno", pomenuti zakon doneo je mogućnost za sezonsko prijavljevanje, čime ostvaruju prava na penzijsko-invalidsku i zdravstvenu zaštitu, za slučaj povrede na radu i profesionalnih bolesti.

Poslodavci istuču da je procedura prijave sezonskih radnika u poljoprivredi koja se obavlja elektronski jednostavna i brza, što je, kako kažu, dovelo do povećanja broja sezonskih radnika sa prijavom.

Od uvođenja elektronskog sistema i početka primene zakona u januaru 2019. godne, broj legalno angažovanih sezonskih radnika povećan je više od 20 puta, tvrde u GIZ-u, uz čiju podršku je ova reforma sprovedena. Iz Poreske uprave naglašavaju da korist od prijave sezonaca u poljoprivredi imaju država, poslodavci, kao i sami radnici.

- Najniža mesečna osnovica doprinosa u 2023. godini je 35.025 dinara, dok je dnevna osnovica za oporezivanje 1.167,50 dinara. Dnevni iznos poreza po radniku iznosi 116,75 dinara, a dnevni iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je 280,20 dinara. Ukupan iznos obaveza po radniku, po danu angažovanja iznosi 420,30 dinara - navode na ovom portalu.

Zakon omogućava da sezonski radnik može da bude i strani državljanin, budući da za ovu vrstu posla nije potrebno pribavljanje odobrenja za rad koje propisuje Zakon o uslovima za rad stranaca.

Agroinfo.rs/telegraf.rs

SVE MANJE SEZONACA U POLJOPRIVREDI PRISTAJE DA RADE "NA CRNO"

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Udeo bruto dodate vrednosti (BDV) poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi pokazuje studija „Strukturne promene u poljoprivredi i njihov uticaj na ekonomski rast u Srbiji““ koju je objavio Republički zavod za statistiku na osnovu popisa poljoprivrede iz 2023. godine.

Jutarnji mrazevi koji su proteklih dana pogodili neke delove Srbije, naneli su veliku štetu voćarima.

U Srbiji je tokom 2024. godine navodnjavano 48.668 hektara poljoprivrednih površina, što je za 2,3 odsto više nego u prethodnoj godini.

Podsticaji se odnose na biljnu proizvodnju, gajenje kvalitetnih priplodnih mlečnih krava, tovnih krava i bikova, junadi, ovaca, ovnova, koza i jarčeva, roditeljskih ćurki i kokošaka, priplodnih matica šarana, pastrmke i drugo.

Blokada Ibarske magistrale u Mrčajevcima u kojoj učestvuju poljoprivrednici, članovi udruženja "Šajkača" i Udruženje proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja je počela u podne

Poljoprivrednici su u 2024. godini zabeležili smanjene proizvodne rezultate. Teška ekonomska godina uslovljena je pre svega lošim meteorološkim uslovima koji nisu išli na ruku proizvođačima. Najtoplije leto uticalo je na rod gotovo svih ratarskih kultura, ali i na proizvodnju voća.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета