Za hranu iz Srbije na sajmu u Dubaiju vlada veliko interesovanje

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Privrednici iz Srbije prvi put od početka pandemije predstavljaju svoje proizvode uživo na prehrambenom sajmu Gulfud u Dubaiju, a već prvih dana primetno je veliko interesovanje za srpsku hranu maloprodajnih lanaca i uvoznika Srednjeg istoka, Azije i Afrike.

Najveći broj sastanaka predstavnici srpskih kompanija imali su sa potencijalnim partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirta (UAE), Libana, Jordana, Jemena, Egipta i Indije, koji su bili u prilici da probaju našu hranu, voće, povrće, sokove, mlečne proizvode i uvere se u kvalitet ponude.

Nastup 11 kompanija iz Srbije na prehrambenom sajmu u Dubaiju koji se održava od 21. do 25. februara organizovale su Privredna komora Srbije (PKS) i Razvojna agencija Srbije (RAS).

– Gulfud je važan za našu prehrambenu industriju jer omogućava da se firme predstave ne samo velikom tržištu UAE već i širem regionu i kupcima iz drugih zemalja Azije i Afrike. Na sajmu su naše kompanije koje su već izlagale, ali imamo i novih izlagača i želimo im puno uspeha i poslova“, rekla je Katarina Jovanović Obradović, pomoćnik ministra privrede Srbije.

Za hranu iz Srbije na sajmu u Dubaiju vlada veliko interesovanje

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede otpočelo je izradu nacrta zakona kojim se uvodi sistem provera celog lanca proizvodnje hrane u zemlji, po principu – od njive do trpeze, kao i sistem kontrola hrane iz uvoza.

Šljiva je u Srbiji oduvek bila više od voća – ona je simbol istorije, običaja i verovanja. O njoj su pevane pesme, ispod njenih grana su polagane zakletve, njenom rakijom su se lečili bolesni, nazdravljalo u radosti i oplakivala smrt.

Masovno uginuće pčela u Srbiji pretvara se u pravu ekonomsku katastrofu - šteta bi mogla da premaši čak 100 miliona evra, procenjuju stručnjaci iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Hrana za jaganjce koja je iz Srbije izvezena u Bugarsku, ima 25 puta više aflatoksina od dozvoljenog, objavljeno je na RASFF, portalu EU za oglašavanje nebezbedne hrane.

Vrednost tržišta cveža i urkasnog bilja u Srbiji je oko 43 miliona evra i raste godišnjom stopom od oko 20 odsto a uvozimo 86% te vrednosti

Stočni fond je u opadanju, pogotovo od 2022. godine a agrarni budžet je nikad veći

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета