Redovno đubrenje mineralnim đubrivima dugogodišnjih zasada obavlja se dva ili tri puta godišnje. Sastoji se od osnovnog đubrenja i prihrane.

U osnovnom đubrenju primenjuje se đubrivo sa manje azota, a više fosfora i kalijuma, dok prihrana stavlja naglasak na azot.

Cilj osnovnog đubrenja je da se unese neophodna količina hraniva potrebna voćkama za rast i razvoj voćaka, plodova i lisne mase. Obavlja se po završetku vegetacije. Vreme rasturanja đubriva zavisi i od njegove rastvorljivosti. Za osnovno đubrenje koriste se NPK mineralna đubriva.  Izbor formulacije zavisi od srazmere i koncentraciji hraniva u zemljištu. 

Sama formulacija ukazuje na vreme primene. Ako je manji sadržaj azota primenjuje se u ranu jesen a kako se sadržaj azota povećava i vreme primene se pomera ka početku vegetacije.

Osnovno đubrenje vezano je uz jesenju obradu zemljišta i služi prvenstveno unošenju fosfora i kalijuma u dublje slojeve zemljišta, gde nije moguće duboko unošenje u zemljište mineralna đubriva razbacuju se pred kišu. Uz to se dodaje i deo azota, koji služi za ishranu korena tokom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta. U osnovno đubrenje spada i đubrenje organskim đubrivima, a ono se obavlja u jesen, svake treće ili četvrte godine, zajedno sa mineralnim đubrenjem.

Prolećno đubrenje ili prvo prihranjivanje azotom, obično je to urea, obavlja se pre kretanja vegetacije i pre plitke obrade zemljišta. Na zatravljenim ili kamenim zemljištima razbacuje se po površini najbolje pre kiše. Drugo je prihranjivanje KAN najčešće u toku cvetanja ili posle zametanja plodova.

Tokom sušnih uslova ili usled znakova pomanjkanja hraniva neophodno je prihranjivanje putem lista. Prihranjivanje putem lista obavlja se s Fertinama, ili ako samo dajemo azot, sa UREOM. Navedenu prihranu lista možemo kombinovati sa zaštitom pa tako obavljamo dva agrotehnička zahvata istovremeno. Koncentracija rastvora uree za voćnjake iznosi 0,5-2%, (0,5-2 kg na 100 litara vode). Nikako ne smemo stavljati više UREE jer ćemo spaliti svo lišće!

ĐUBRENjE MLADIH VOĆAKA

Mladi voćnjaci su zasadi u periodu intenzivnog rasta i razvoja voćaka. To je period od sađenja voćnih sadnica pa sve dok one ne razviju osnovne skeletne grane, s obeležjem predviđenog oblika gajenja. Navedeni period kraći je kod intenzivnih nego ekstenzivnih zasada. Mlade voćke treba redovno đubriti kako bi se ubrzao rast i razvoj. Od pravilnog đubrenja najviše zavisi brzina rasta i razvoja voćaka. U prvoj i drugoj godini voćke se đubre pojedinačno.

Zona đubrenja oko voćaka treba biti nešto šira od krošnje.

Prve godine, početkom vegetacije obavlja se prihranjivanje sa 0,1 kg uree ili 0,2 kg KAN-a ili 0,3 kg NPK 15-15-15 po stablu. Krajem maja ili početkom juna obavlja se još jedno prihranjivanje s istim vrstama i istom količinom đubriva kao kod prvog prihranjivanja.

Prve godine gajenja, u osnovnom đubrenju voćaka s gustim sklopom, đubri se po jednoj voćki s 0,15-0,20 kg s jednim od kompleksnih đubriva NPK 7-20-30, NPK 6-18-36, NPK 7-14-21S ili 0,1 kg NPK 8-26-26 , NPK 10-30-20.

U drugoj godini gajenja đubrenje se obavlja u isto vreme i s istim vrstama đubriva, s tim da se količina poveća za 30 -50%.

U trećoj godini gajenja pa nadalje, đubrenje se obavlja po celoj površini voćnjaka.

Vreme đubrenja i vrste đubriva iste su kao i kod đubrenja voćaka u rodu. Kod prihranjivanja mladih voćaka azotom treba nastojati da se doda veća količina đubriva voćkama koje se slabije razvijaju kako bi se voćke ujednačeno razvijale.

MELIORATIVNO ĐUBRENjE VOĆNjAKA

Pod meliorativnim đubrenjem podrazumevamo unošenje osnovnih hraniva u zemljište zbog podizanja nivoa hraniva na optimum. Time se voćnjacima omogućuje dovoljno snabdevanje biljnim hranivima dugi niz godina. Od osnovnih hraniva to su fosfor, kalijum, kalcijum, magnezijum sumpor. Uz makrohraniva unose se i mikrohraniva. Potrebna hraniva i njihove količine utvrđuju se hemijskom analizom uzoraka zemljišta. Osim hemijskog poboljšanja zemljišta u vidu hraniva (mineralnih đubriva) potrebno je voditi računa o biološkim svojstvima i mehaničkoj građi zemljišta (mehanički sastav, struktura, specifična težina, poroznost, konzistencija zemljišta).

U svrhu poboljšanja strukture, vodnovazdušnog režima, povećane propustljivosti za vodu, vazduh i toplotu u zemljište se unosi organska materija. Kao organsku supstancu možemo koristiti stajsko đubrivo (20 – 40 t ha) ili treset 30 – 60 m3/ha. Supstrati na bazi treseta imaju brojne prednosti nad stajskim đubrivom jer lakše se doziraju obzirom na poznati sadržaj hraniva, nema štetnog ispiranja amonijaka, manja je opasnost od bolesti i štetočina.

Ukoliko je zemljište kiselo potrebno je izvesti kalcifikaciju (unošenje kalcijuma) u količini 4–6 t/ha, koju je poželjno obaviti godinu dana pre meliorativnog đubrenja zajedno sa setvom leguminoznih biljaka (zelena đubrenje).Organska i mineralna đubriva u jesen rasipaju se po površini, a zatim rigolovanjem zaoravaju na dubinu rasta korena (do 60 cm).

Za meliorativnu i osnovno đubrenje možemo koristiti visoko koncentrovane formulacije kompleksnih đubriva sa naglašenim sadržajem fosfora i kalijuma:

- NPK 5-20-30 S

- NPK 8-16-24

- NPK 8-26-26

- NPK 7-20-30

- NPK 10-30-20

- NPK 8-24-24+2%MgO

Sadržaj potrebnih hraniva određujemo na osnovu hemijske analize zemljišta pa se količine NPK đubriva mogu kretati u vrednosti od 1000–2500 kg po hektaru.

Izvor:vocarskisavetnik.com

Osnove đubrenja voćnjaka, meliorativno i đubrenje mladih voćaka