Kako ojačati poljoprivredno gazdinstvo? Vredne ruke nisu dovoljne!

Foto:unsplash.com

Foto:unsplash.com

Vredne ruke, traktor i parcela dobre zemlje odavno nisu garant za uspešnu poljoprivrednu proizvodnju.

Rezultate u ovoj delatnosti danas donosi niz veština koje izlaze iz okvira gole obrade zemlje - izrada biznis planova, procena rizika, pristup domaćim i međunarodnim fondovima za podsticanje poljoprivredne proizvodnje, sertifikacija i primena standarda kvaliteta i bezbednosti proizvoda. I, kako najveći broj proizvođača ističe, ključni faktor - plasman.
 
Da bi se uspešno nosile sa ćudima tržišta, manja i veća poljoprivredna gazdinstva u Srbiji prinuđena su da se okreću modernom poslovanju kao jedinom modelu koji garantuje uspeh. To podrazumeva napuštanje koncepta ekstenzivne poljoprivrede - samostalnu obradu više manjih parcela, uz nedovoljne agrotehničke mere, večnu muku sa mehanizacijom i prodaju na tezgi, prenosi portal Ekapija.

Za jačanje gazdinstava, kako ističu sagovornici Novosti, neophodno je i više rada i više znanja - edukacija, primena savremenih rešenja, praćenje trendova u proizvodnji, korišćenje što šireg kruga podsticaja.
 
Dobra okolnost u ovom zaokretu je naklonost velikih trgovinskih lanaca domaćem proizvođaču, posebno kada je u pitanju voće, povrće i meso, ali uz poštovanje svih standarda koji garantuju bezbednost proizvoda.

Ovim putem je prošla Marija Ignjatović, suvlasnica i direktorka preduzeća Novitas Consult iz Šapca, koje se bavi proizvodnjom suvih šljiva. Pripremljeni i upakovani proizvodi ove firme mogu se pronaći u Maxi supermarketima od severa do juga zemlje. Sve što proizvedu i upakuju vredni radnici Novitasa plasira se ovde i ona im godišnje isporuči između 10 i 12 tona suvih šljiva i još skoro 25 tona svežih.
 
- Veliki lanci definitivno preuzimaju primat u plasmanu robe, ali zahtevaju i sertifikate i standarde koji garantuju kvalitet. Na osnovu ličnog iskustva, tvrdim da za većinu proizvođača to nije ni nedostižno niti nesavladivo. Saradnja sa velikim trgovinskim lancima, otvara niz mogućnosti saradnje i sistemski rešava problem plasmana robe - objašnjava Ignjatovićeva, čiji su proizvodi ovenčani najprestižnijim nagradama za kvalitet.

Svoje reči ona ilustruje ličnim primerom, jer sa ovim lancem sarađuje od 2015. godine, a od početna dva proizvoda stigla je do čak - 12. Danas poseduje i "global gap" sertifikat, a u sistem kontrole kvaliteta uvela je i sve svoje kooperante. Podršku je dobila i kao preduzeće koje uspešno zapošljava osobe sa invaliditetom.
 
Poznavalac problematike srpskog sela sociolog prof. Milovan Mitrović jačanje poljoprivrednih gazdinstava vidi u usavršavanju i modernizaciji, ali i povezivanju.
 
- Savremeni zadružni sistem, podržan od države, garantuje da će roba biti proizvedena i najkraćim putem distribuirana do krajnjeg korisnika. To je oproban recept, koji uključuje širenje mreže kooperanata i zahvaljujući kojem proizvođači mogu da dođu do finalnog proizvoda - napominje Mitrović.
 
Da bi poljoprivredno gazdinstvo jačalo i svojim proizvodima efikasnije "napalo" tržište neophodna je svest da je njiva u središtu preduzeća, a da svaki proizvođač mora da razmišlja kao preduzetnik. Zato su važne stručne edukacije i seminari, koji su škola za efikasnu i isplativu poljoprivredu. Ohrabruje što sve više mladih u selima Srbije ovo uviđa i okreće se učenju i ulaganju u sertifikaciju, što ohrabruje i ostakle da krenu istim putem.

Kako ojačati poljoprivredno gazdinstvo? Vredne ruke nisu dovoljne!

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Doprinos sektora poljoprivrede i agroindustrije rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2001. do 2023. godine je minimalan, pokazuju podaci RZS-a.

Na obroncima Suve planine, na izlazu iz Sićevačke klisure smestilo se selo Tamnjanica, koji mnogi danas nazivaju srpskom Provansom. Zahvalujući svom položaju, ruža vetrova ovde ne prestaje tokom cele godine, a to su kažu idealni uslovi za gajenje brojnih autohtonih vrsta biljaka, voća i vinove loze.

U nekom selu živeli su čovek i žena, čovek na njivi, a žena radila u kući. Čovek bi odmah, čim bi dan osvanuo, uhvatio volove i otišao u polje orati, a žena bi ostala kod kuće radeći, te bi mu uvek donela ručak na njivu.

Od početka godine 260 seoskih kuća sa okućnicom dobilo je nove stanare, a među današnjim dobitnicima je 80 parova, 16 samohranih roditelja i 55 pojedinaca.

Opalo lišće ispod drveća je vredan biološki materijal za pravljenje komposta. Ako je zaraženo, napraviće više štete nego koristi i treba ga ukloniti.

Život jedne prosečne sredovečne žene koja nije u stalnom radnom odnosu u nekoj firmi, već samo domaćica u Srbiji. Znate li šta to znači? Ne, ne znaju svi! Znaju samo one žene koje tako žive!!

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета