Pčelari sele košnice kako bi nadoknadili prvi prinos bagremovog meda

Foto:pixabay

Foto:pixabay

Početak proleća praćen smenom obilnih kiša i visokih temperatura, smanjiće knjaževačkim pčelarima prvi prinos bagremovog meda u dolini Timoka. Ipak mnogi koji svoje košnice sele, pokušaće da to nadoknade u Gabrovnici, selu u podnožju Stare planine, gde bagrem poslednji cveta i gde košnice godinama dovoze pčelari iz drugih gradova.

Duž korita Gabrovačke reke i u samom selu već je postavljeno više od 1.000 košnica. Igor Živulović iz Knjaževca među prvima je postavio svoje.
 
- Ovde imam trenutno 60 košnica. U knjaževačkoj opštini imam još 40. To je jedno mesto, Jakovac se zove, pored Knjaževca. Možda ćemo i njih ovde da povučemo, na drugu pašu. Bagrem je ovde u dobrom stanju, pčela lepo radi, nadamo se da će to da bude dobro - kaže Živulović. Zbog ogromnog broja pčela na malom prostoru ne preporučuje se kretanje po selu bez zaštitne opreme.
 
- U Gabrovnici ume da bude od tri do četiri i po hiljade košnica. Ja beležim jedan podatak da jedne godine bilo čak 6.000 košnica na dužini od tri i po kilometra - kaže Miroslav Milošević, predsednik udruženja pčelara "Lipa" iz Knjaževca.
 
Promenljivo vreme pojačalo je nagon za izrojavanjem pčela.
 
Nekada je u Gabrovnici u 150 kuća živelo više od 700 ljudi, a danas je ona sa još tri naselja u opštini Knjaževac, ostala bez stalnih žitelja. Zbog svega što priroda tog kraja može da ponudi selo je ipak živo većim delom godine. 

- Kad nema lovaca ima pečurkara, kad nema pečurkara ima drvara, beru drva, kad nema drvara ima pčelara, uvek je živo - kaže Dragan Vučić, iz Knjaževca.
 
U opštini Knjaževac registrovano je 200 profesionalnih pčelara sa više od 12.000 košnica iz kojih se dobije oko 130 tona kvalitetnog meda. Pošto ove godine, kako kažu stručnjaci, u prirodi sve ide nekim bržim tokom, pčelarima preporučuju da pravovremeno reaguju na promene u cvetanju biljaka kako bi na najbolji način iskoristili celokupnu pčelarsku sezonu.

Agroinfo.rs/ R05S

Pčelari sele košnice kako bi nadoknadili prvi prinos bagremovog meda

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Tržište meda je preplavljeno falsifikatima, a potrošači imaju sve ređu priliku da dođu do pravog meda

Od 25 uzoraka meda na našem tržištu koji su testirani po novoj Kada je reč o novoj metodi za utvrđivanje falsifikata EIM-IRMS, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović rekao je za Biznis.rs da je to inovativna i nepogrešiva laboratorijska metoda za utvrđivanje falsifikata hrane i pići za utvrđivanje falsifikata hrane i pića, 22 nisu prošla testove autentičnosti.

Iako je Zakon o sredstvima za zaštitu bilja inoviran još u prvom kvartalu 2019. godine, do danas nije započeta obuka poljoprivrednika za pravilan tretman (odložena zbog korone), bez koga ne bi mogli ni da kupuju pesticide, a kamoli da ih primenjuju, objavio je na svom sajtu Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS).

Poslednjih nekoliko godina pčelarstvo u Jablaničkom okrugu je u usponu. Sve više je i košnica i pčelara koji proizvode uglavnom bagremov med.

Aco Vujović iz sela Prilike kod Ivanjice počeo je da se bavi pčelarstvom pre skoro četiri decenije, najpre iz hobija, a od 1996. godine i profesionalno. U poslu mu pomažu supruga Milena i dvojica sinova Željko i Nenad.

Ubraja se među najlepše ptice Evrope, ali za pčelare je pčelarica (Merops apiaster) koja proždire pčele koje se vraćaju sa paše u košnicu kad im je voljka napunjena nektarom. Jedna ptica može da pojede 150–250 pčela, a kad uzgaja mlade i nekoliko puta više.

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета