U Srbiji ostalo oko 14.000 konja, uglavnom za ukras

Foto: Pixabay.com
Prema zvaničnim podacima Republičkog Zavoda za statistiku, od 19. marta 2020. godine, u Srbiji je prošle godine uzgajano 14.000 konja različitih rasa, što je za oko 18 odsto manje nego samo pre tri godine. Još 1975. godine koristili smo u poljoprivredi i transportu čak 290.000 grla, uglavnom rase nonijus
Zbog uvođenja mehanizacije u poljoprivredu, naglo je prestajao značaj ovih životinja. Za samo dve decenije broj konja je smanjen na 74.123, da bi 2015. bilo jedva 15.222 grla. U vreme sankcija i ekonomske krize porasla je potreba za konjima, ali potom je njihov broj ponovo počeo da pada. Tokom poslednje tri godine broj kobila i ždrebnih omica u Srbiji se malo menjao i kretao se oko 8.000 grla.
Računa se da na području Beograda, takođe, nema bitnijih promena, jer se uzgaja oko hiljadu grla konja, dok je broj kobila i ždrebnih omica statistički beznačajan.
Na području Južne Srnije broj konja se smanjio sa deset na sedam hiljada grla. Isrtovremeno broj kobila i ždrebnih omica je opao sa pet na tri hiljade grla. U Šumadiji i Zapadnoj Srbiji lane je bilo 5.000 grla konja, što je za 30 odsto manje nego tri godine ranije. Bilo je oko 3.000 kobila i ždrebnih omica, odnosno za četvrtinu manje. U Južnoj i Istočnoj Srbiji 2019. godine bilo je 2.000 grla konja, odnosno čak za trećinu manje nego tri godne ranije. Zabeleženo je da je lane bilo 1.000 kobila i ždrebnih omica, što je upola manje nego 2017. godine.
Jasno je da konji neminovno “gube bitku “ u odnosu na značaj mehanizacije u poljoprivredi i transportu. Ali je, takođe, vidljivo da uloga konja raste u okviru sve masovnijih privredno-turističkih manifestacija kod nas i u svetu. U tom smislu posebno mesto imaju konji lipicanerske rase. Računa se da u Srbiji sada ima oko 2.000 konja te rase i da će ih narednih godina biti još više. Posebno najkvalitetnijih grla, čija vrednost u inostranstvu dostiže znatno veće iznose od onih na našem tržištu. Tako lipicaneri postaju ekonomski sve interesantnija grla u Srbiji, pa se očekuje i podrška države, kako bi se njihov broj povećao.
Dnevnik
Komentari
Ostavi komentar
Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.
Повезане вести
Masovno uginuće pčela u Srbiji pretvara se u pravu ekonomsku katastrofu - šteta bi mogla da premaši čak 100 miliona evra, procenjuju stručnjaci iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.
Vrednost tržišta cveža i urkasnog bilja u Srbiji je oko 43 miliona evra i raste godišnjom stopom od oko 20 odsto a uvozimo 86% te vrednosti
Stočni fond je u opadanju, pogotovo od 2022. godine a agrarni budžet je nikad veći
Cene poljoprivrednog zemljišta u Srbiji dostižu nivoe Evropske unije, s najskupljim hektarima u Sremu. Stranci ne mogu biti vlasnici, dok investitori i ratari sve više ulažu u plodne oranice.
Zahlađenje sa kišom u odnosu na protekle dane ne bi trebalo da naudi ranim sortama voća, procvetalog usled toplog vremena krajem februara sve dok ne nastupi naglo snižavanje temperature ispod nule.
U Evropi se godišnje proda 10,5 miliona tona hrane za kućne ljubimce, a sve više proizvođača iz Srbije vidi svoju šansu da se oproba u ovom biznisu i osmišljava nove proizvode za ovo tržište koje ubrzano raste.
Речник Народних Израза за Људске Особине и Карактере
Реч/Појам - Позната је чињеница да ће читалац бити спутан правим читљивим текстом на страници када гледа њен распоред. Поента коришћења чињеница да ће читалац бити спутан правим читљивим.
Речник израза за људске особине и карактере
Пратите наш портал
Временска прогноза
Курсна листа
Анкета