Stare i autohtone sorte voća: NESTALO VOĆE SRBIJE

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

U novosadskom Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode će se u utorak 29.09.održati izložba pod nazivom „ Staro i nestalo voće Srbije“ čiji je autor Aleksandra Savić. Otvaranje izložbe zakazano je za 12 sati.

U najavi ovog događaja navodi se da je Srbija izuzetno bogata velikim brojem starih, autohtonih sorti voća najraznovrsnijih oblika, boja, ukusa i mirisa, koje su se gajile na našem području stotinama godina unazad, a koje danas nestaju bez povratka gotovo nezabeležene.

U seoskim okućnicama i voćnjacima, ali i na pijacama danas je teško videti sorte voća koje su naši preci vekovima koristili za ishranu. Međutim, iako retke, stare sorte jabuka, krušaka, šljiva, trešanja i dr. još uvek se mogu pronaći na našem području kao pojedinačna stabla ili u manjim zasadima.

Autohtone sorte voća su nepoznatog porekla. Pretpostavlja se da su donete u nekoj od brojnih migracija stanovništva tokom istorije.  Mnoge sorte su se adaptirale na naše uslove i stekle nove osobine u odnosu na svoje ishodne sorte, a neke su ostale i nepromenjene. Smatra se da su mnoge sorte voća i nastale na našim prostorima (npr. šljiva Crvena ranka, šljiva Dragačevka, itd).

Na izložbi «Staro i nestalo voće Srbije» biće predstavljeno 64 sorte autohtonog i odomaćenog voća, među kojima su:

jabuke: petrovača, pamuklija, ružica, šarunka, funtača, masnjača, devojačka crvenka, krstovača, šimširka, ovčiji nos, slatkara, prespanka, tetovka, kožara, budimka, đulica, rebrača, senabija, kolačara i druge;

kruške: jagodarka, vidovača, ilinjača, petrovčica, mirisavka, lubeničarka, sijerak, medunak, stambolka, okruglica, mesnjača, jarac, takiša, karamanka, bazva, jeribasma, kaluđerka, tepavac, miholjača, zimnjača, lončara, ovčara, kantaruša i turšijara;

šljive: crvena ranka, požegača, belošljiva, okruglica, crveni piskavac, gorčivka, goveđača, turgulja, panađurka, moravka, bardaklija, pandara, ali i drugo voće našeg područja.

Jedan deo izložbe posvećen je upotrebi jabuke i šljive u narodnim običajima i tradiciji kod Srba, voćki kao svetom drvetu – zapisu, kao i izvodu iz arhive starih i retkih knjiga iz oblasti voćarstva koje datiraju iz 19. veka.

Izložbu prati i publikacija «Staro i nestalo voće Srbije» autora Aleksandre Savić, u kojoj je dat ilustrovan prikaz autohtonog voća Srbije sa autentičnim fotografijama srpskog sela.

Cilj izložbe je da se predstavi bogatstvo i raznovrsnost velikog broja sorti autohtonog voća naših prostora, koje je potrebno istražiti, zabeležiti, ali i sačuvati, kao i promocija ruralne baštine i afirmacija tradicionalnih vrednosti koje su od značaja za našu sredinu i njeno pamćenje.

Izložbu  organizuje Prirodnjački muzej u Beogradu u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode u Novom Sadu. U realizaciji su učestvovali: Muzej Vojvodine, Etnografski muzej u Beogradu, Narodni muzej Kragujevac i Poljoprivredni fakultet u Beogradu.

Izvor:agrosmart.net

Stare i autohtone sorte voća: NESTALO VOĆE SRBIJE

Komentari

Ostavi komentar

Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.


Повезане вести

Nakon što talas poskupljenja zaljuljao cene na pijačnim tezgama širom Srbije prethodnih godina, ovog proleća može se reći da je došlo do stagnacije i da je većina cena ostala na nivou prošlogodišnjih. Na čačanskoj pijaci ponuda je kao i obično jako bogata i šarenolika, ali ni potražnja nije mala.

Šljiva je u Srbiji oduvek bila više od voća – ona je simbol istorije, običaja i verovanja. O njoj su pevane pesme, ispod njenih grana su polagane zakletve, njenom rakijom su se lečili bolesni, nazdravljalo u radosti i oplakivala smrt.

Sudeći prema trenutnom stanju plodova, biće i poljoprivrednika koji ove godine neće da zovu radnike za berbu jer neće biti šta da se obere

Masovno uginuće pčela u Srbiji pretvara se u pravu ekonomsku katastrofu - šteta bi mogla da premaši čak 100 miliona evra, procenjuju stručnjaci iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Najhladnija destinacija je Besna Kobila sa 13 stepeni ispod nule, dok je na Kukavici temperatura vazduha pala na minus 11 stepeni, koliko je bila i na Kopaoniku.

Vrednost tržišta cveža i urkasnog bilja u Srbiji je oko 43 miliona evra i raste godišnjom stopom od oko 20 odsto a uvozimo 86% te vrednosti

Речник израза за људске особине и карактере

Временска прогноза

Курсна листа

Анкета