Srbija zauzima drugo mesto u Evropi po proizvodnji smrznutog voća

Foto: Pixabay.com
Kako je objavio sajt Makroekonomija, Srbija bi učlanjenjem u Evropsku uniju unela više od dva odsto poljoprivredno-prehrambene ekonomije i ovo je jedini sektor gde smo natprosečno razvijeni u odnosu na EU.
Evropska statistika Evrostat poseduje bazu podataka o proizvodnji, trgovini, količinama i vrednostima industrijske proizvodnje po zemljama.
Analizom Makroekonomije obuhvaćeno je 428 proizvoda prehrambene industrije od ukupno 4.476, a precizira se i koliko bi neki od najuspešnijih sektora povećali ukupnu proizvodnju EU da je Srbija članica.
Smrznuto voće smatra se proizvodom prehrambene industrije, a ne poljoprivredne proizvodnje te smo ovde na drugom mestu u Evropi, posle Poljske. Po ovim podacima, kada se vrednuju količine, Srbija proizvodi 34,2% ukupne proizvodnje smrznutog voća u EU. Iza nas od većih proizvođača, prema podacima Evrostata, u tom sektoru samo je još Italija.
Kod cigareta stojimo malo lošije jer je proizvodnja veća u Poljskoj, Nemačkoj i Rumuniji. Istina, ističe se u analizi, nedostaju podaci za Francusku (koja od 2009. ne prijavljuje nikakvu proizvodnju) i za još nekoliko potencijalno većih proizvođača.
U proizvodnji suncokretovog ulja smo četvrti najveći proizvođač, posle Bugarske, Mađarske i Rumunije.
Prema rečima Aleksandra Leposavića, jednog od vodećih stručnjaka za voćarstvo, Poljska je dugi niz godina broj jedan u sektoru smrznutog voća. Dominantno učešće u toj proizvodnji ima jagodasto voće i delom višnja.
Inače, Poljska, Srbija, Španija, Maroko, Egipat i Ukrajina su vodeći dobavljači smrznutog jagodastog voća u Evropi. Poljska je rekord ostvarila 2018, kada su na evropsko tržište izvezli oko 230.000 tona smrznutog jagodastog voća, pri čemu je udeo jagode bio 41%, maline 23% i 21% crna ribizla.
”Međutim, Poljaci usled pada proizvodnje poslednjih godina takođe uvoze značajne količine smrznutog voća iz drugih zemalja, prvenstveno jagode i maline. Uvoz im je utrostručen u poslednjih deset godina, pri čemu malina iz Srbije i Republike Srpske u poslednje vreme imaju prilično veliku zastupljenost”, ističe Leposavić.
Naš asortiman smrznutog voća uži je u odnosu na Poljake. Uglavnom se najveći deo svodi na smrznutu malinu, zatim kupinu i nešto manje borovnicu. Ima i udela višnje koja prilično oscilira. Oko 60% našeg izvoza plasira se u Nemačku.
Izvor:politika.rs
Komentari
Ostavi komentar
Слањем коментара се слажете са Правилима коришћења овог сајта.
Повезане вести
Masovno uginuće pčela u Srbiji pretvara se u pravu ekonomsku katastrofu - šteta bi mogla da premaši čak 100 miliona evra, procenjuju stručnjaci iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.
Vrednost tržišta cveža i urkasnog bilja u Srbiji je oko 43 miliona evra i raste godišnjom stopom od oko 20 odsto a uvozimo 86% te vrednosti
Stočni fond je u opadanju, pogotovo od 2022. godine a agrarni budžet je nikad veći
Cene poljoprivrednog zemljišta u Srbiji dostižu nivoe Evropske unije, s najskupljim hektarima u Sremu. Stranci ne mogu biti vlasnici, dok investitori i ratari sve više ulažu u plodne oranice.
Tržnica u centru Kaira, a na njoj ponuda - malina iz Arilja, borovnica iz Šapca, šljiva iz Osečine ili jabuka iz Topole.
Zahlađenje sa kišom u odnosu na protekle dane ne bi trebalo da naudi ranim sortama voća, procvetalog usled toplog vremena krajem februara sve dok ne nastupi naglo snižavanje temperature ispod nule.
Речник Народних Израза за Људске Особине и Карактере
Реч/Појам - Позната је чињеница да ће читалац бити спутан правим читљивим текстом на страници када гледа њен распоред. Поента коришћења чињеница да ће читалац бити спутан правим читљивим.
Речник израза за људске особине и карактере
Пратите наш портал
Временска прогноза
Курсна листа
Анкета